podrobneje

Pregoreli

Pojavila se nova zloćudna bolest.
I, za sada, danak uzima samo među mladim zapadnjacima. A pošto joj zvanično ime još nisu dali, u prijemnim bolničkim ambulantama se već odomaćilo da obolelima u karton upisuju: pacijent “pregorio”!
Bližnji obolelih pričaju lekarima maltene u reč isto: mladić ili devojka sinoć otišli u krevet u svom uobičajenom raspoloženju i bez ikakvih zdravstvenih tegoba, a od jutros - ni živi ni mrtvi!
Jednostavno, osvanuli gotovo nepokretni, samo leže i zure u jednu tačku, i ne reaguju ni na kakav zvuk ili sliku. Apsolutno isključeni iz stvarnosti oko sebe, bukvalno vegetiraju.
Već posle nekoliko slučajeva, medicinski eksperti su bili sigurni u jedno: za “pregorevanje” tih mladih ljudi “kriv” je njihov mozak!
Preciznije, mozak im se bez vidljivog i konkretnog povoda “isključio” i ostavio ostale organe tela da se snalaze bez njega. Nažalost, utvrđeno je da se taj “prekidač” ne nalazi u delu mozga kojeg je nauka temeljno izučila. Otud nužan zaključak da je skriven u onom “komadu” mozga koji je naučnicima i dalje - nepročitana knjiga.
Ali, uprkos tome što još ne mogu egzaktno utvrditi kako se to mozak “isključuje” i kada nije napadnut nekom bolešću ili fizičkim udarom, medicinski stručnjaci su uvereni da znaju uzrok.
Po njima, reč je o kombinaciji dve stvari: 1. prekomernom zasićenju mozga zvučnim i vizuelnim signalima i 2. sve većoj neotpornosti mozga na takve udare!
Naime, mladi se danas svakodnevno izlažu višečasovnom bombardovanju zvukovima i slikama (televizija, muzika, internet, kompjuterske i slične igrice…), a pri tome je njihov mozak samo pasivan primalac. Ili, narodski rečeno, tada mozak ne radi, ne razmišlja!

A misli su za mozak isto što i mišići za stomak kad po njemu udaraju! Brane ga i jačaju mu otpornost”. Dakle, kada razmišljamo, svejedno o čemu i kako, tada ujedno i jačamo i branimo svoj mozak.
Ali, u zapadnom svetu ljudi sve manje istinski razgovaraju, a sve više samo razmenjuju “gotove misli”. Što, naravno, isključuje razmišljanje.
Pri tome, i te nemisleće razmene tuđih misli je sve manje. Recimo, danas evropski zapadnjaci tek svaku desetu reč čuju od nekog koga mogu dodirnuti ili onjušiti. Sve ostale im u uši dolaze iz nekog “centralnog izvora” (televizija, crkva, škola…), i to uglavom preko mikrofona.
Uzgred, pre Drugog svetskog rata je bilo obratno: od deset reči čak devet su čuli od nekog ko im je bio na dohvat ruke.

U medijima se ne govori ni puno ni glasno o “pregorelim” mladićima i devojkama. Razumljivo, jer bolest koja ih je snašla još se nije razmahala, a nije ni zarazna.
Ima i dodatnih razloga. Prvi: leka za tu novu zloćudnu bolest još nema. Lekari uspevaju da obolele delimično povrate u stvarnost na najviše sat vremena u toku dana, ali oni ni tada nisu sposobni zabilo kakav terapeutski razgovor.
Drugi razlog: ako zavlada strah od “pregorevanja”, onda je neizbežno raditi po onoj “bolje sprečiti, nego lečiti”. To znači - upozoravati ljude da moraju, zarad golog zdravlja, početi istinski da razmišljaju, kako bi bili u stanju da promene način i smisao života, vrednosne sisteme…
A to već nije realno očekivati.

Objavljeno pod zdravje in okolje, življenje s slogom | | Print This Post |


3 odzivi na “Pregoreli”  

  1. 1 rock-mx

    Svašta. Slišal sem že za ‘pregoretje’, a v smislu burn-out, se pravi zasičenosti, naveličanosti, preutrujenosti … z delom. Kar je sicer tudi fiziologija in ne le psihologija, a tole, da je nekdo samo uro na dan sposoben za komunikacijo … Se pravi kaj, da gre za trajn(ejš)o fiziološko okvaro?
    Je kje kakšna stran, kjer o tem piše še kaj več? Kakšen link?

  2. 2 željko

    Za “pregorele” sam prvi put saznao u Norveskoj, od prijatelja lekara koji je u timu koji se bavi tom novom bolescu. A koji je okupljen nakon treceg slucaja u Norveskoj. O tome je samo jednom objavljen tekst i to u glavnom listu Aftenposten, ali nazalost nije bio okacen na internet izdanje. “Pregorelih” je bilo sigurno jos u Danskoj i severnoj Nemackoj, jer ovaj moj prijatelj razmenjuje informacije sa njima. Toj bolesti se ne pridaje neki “drustveni” znacaj za sada, jer ne spada u epidemioloske i zarazne bolesti.

  3. 3 darja

    Jaz sem pred kakšnim letom prebrala članek o ugotovitvi znanstvenikov, da mišljenje in učenje vpliva na obnavljanje možganskih celic in razvoj možganov. Pregorelost v njem ni bila omenjena.

odziv na članek


*
Prepišite besedo s slike.
Click to hear an audio file of the anti-spam word

 zadnji odzivi

 sporočilo razpravljalcem

Svobode govora ni brez odgovornosti za javno besedo. Skrivanje za vzdevki in domišljijskimi poštnimi naslovi ne omogoča kritične razprave pod enakimi pogoji za vse. Pisci, katerih identitete ni mogoče ugotoviti, naj upoštevajo možnost, da njihovi odzivi ne bodo objavljeni ali pa bodo umaknjeni.

 dostava in naročnina






 preberite še

Budi čovek!

Jednom godišnje, uvek u isto vreme - kazuje jedna biblijska priča - anđeo Gospodnji je silazio u jerusalimsku banju Vitezda da ustalasa vodu, a onaj ko bi potom prvi u nju ušao - ozdravljaše odmah i potpuno, ma od kakve bolesti da je bolovao. Zbog toga u banji vazda [...]

| Print This Post | 3 odzivi »

E, sada je stvarno - dosta!

Malo je šta teže, i ujedno važnije, od životnog umeća da se, dok još nije kasno i nepopravljivo, svom vlastitom liku u ogledalu odlučno i neopozivo podvikne:”E, sada je stvarno – dosta!”. Svejedno je da li reč bila o nezajažljivoj strasti za jelom koje deblja ili nemoći da se zaustavi [...]

| Print This Post | ni odzivov »

Istinski ljudi

Kada je nemački profesor Karlos Lenkersdorf svojevremeno pristigao na jug Meksika da bi od zaborava sačuvao jezik kojim govori oko 35.000 preostalih pripadnika tamošnjeg naroda Tojolabale, prva stvar koju je naručio bila je da su ti potomci Maja sami sebi dali svoje narodno ime i da ono znači “Istinski ljudi”. [...]

| Print This Post | 1 odziv »



Istinski ljudi

Kada je nemački profesor Karlos Lenkersdorf svojevremeno pristigao na jug Meksika da bi od zaborava sačuvao jezik kojim govori oko 35.000 preostalih pripadnika tamošnjeg naroda Tojolabale, prva stvar koju je naručio bila je da su ti potomci Maja sami sebi dali svoje narodno ime i da ono [...]

| Print This Post | 2 odziva »

Ispit iz fizike

Opiši kako se visina nekog solitera može odrediti uz pomoć barometra – glasio je ispitni zadatak iz fizike. Jedan od studenata odgovori:”Zavežemo barometar za konopac i spustimo ga sa vrha krova do zemlje. Visina solitera je jednaka dužini konopca plus visini [...]

| Print This Post | ni odzivov »

 arhiv

 koledar

februar 2007
pon tor sre čet pet sob ned
« januar   marec »
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728  

 razgledi.net